Znam da će moje izlaganje da odstupi od same predložene teme ali samo u onom moderatorskom duhu gde se sve mora sortirati pošto poto jer na ovom primeru koji je segio_m dao izvire dosta interesantnih zapažanja i mogućih priča i scenarija koja se direktno tiču arhitektonsko / urbanog planiranja. Stoga se unapred izvinjavam moderatorima na „mešanju“.
Pa ipak, tako i treba shvatiti arhitekturu: kao kompleksnu, integrativnu i polidimenzionalnu a ne samo kao arhaičnu ili samo progresivnu. Ona je interpretacija egzistencijalnog prostora pa samim tim nosi i sva svoja mnogobrojna lica.
Na prve dve slike dole se jasno može ispričati jedna interesantna analiza gde je savremeni arhitekta ušao u dijalog sa postojećom MODERNOM- polukružnog ugaonog jako lepog objekta na uglu. Sam objekat je shvaćen kao značajan i tako je interpretiran ovom novom terakot fasadom iza, koja mu sada služi kao jedan paravan, „bisokopsko platno“ ili veliki „ram“ za prelepu sliku u kojoj je „uramljenja“ sama mala ugaona polukružna bež zgradica.
Sklon sam da mislim da je ovo i bila namera arhitekte koji je ovim gestom rešio ali i uveo mnoge parametre:
1) Na lep način završio fasadno platno onih novih zgrada koje dolaze iz pravca centra, iza
2) Iskazao ovu istorijsku lepoticu MODERNE na uglu
3) Uveo nove proporcije prostora jer se nije „BLOMBIRALO“ do same raskrsnice (nije se srušio taj stari postojeći objekat koji je mislim pod zaštitom države) i tako se jednostavno „otvorio“ prostor i zelenilo sa strane. Jedna lepa urbana kompozicija je počela da „diše“ stvorivši mali urbani motiv, kontapunkt na celom potezu.
To su prepoznali i ostali arhitekti u okolini koji su počeli u svojim zgradama na uglovima (dve slike dole) da ubacuju slične fasadne elemente kako bi iskazali značaj ali i odredjenu harmoniju sa MODERNOM na uglu. Ovako možemo očekivati da će i četvrti objekat koji fali imati takvu interpretaciju i da će raskrsnica imati odredjeni urbani duh koji se već sada nazire.
Ono što nije dobro je taj neizbežni visinski faktor novih objekata koji su uvek za dva ili tri sprata viši od onoga što bi zaista trebalo da bude u odnosu na poprečni presek ulice (objekti na dve slike gore). Na ovaj način ulice dobijaju odredjeni karakter „tunela“ i to nije dobro pa je sam iskorak ove TERAKOT ravne jednostavne fasade sa prvog reda slika više nego dobrodošao jer ne zatvara već otvara prostor čitave ulice ali i raskrsnice.
I tu dolazimo do poslednje slike i male studije razvoja poprečnih preseka naših ulica na koji direktno utiče novogradnja u poslednjih dvadeset godina. U nadi da će se nešto promeniti i da će besumučno BLOMBIRANJE radi ostvarivanja isto tako besumučnih profita zameniti neka zdravija urbana logika ostaje da se nadamo i da pokušamo makar nekim našim i najmanjim primerom da utičemo sa etičke tačke gledišta i ukazujemo na probleme ali i poboljšanje gradjene sredine.